Sam prilaz Ravanici Sremskoj govori vam da nije reč o „običnom“ manastiru. Od parkinga do manastirske porte vodi uzbrdica. Blaga, ali dovoljna da imate utisak da lagano hodite ka nebu, ka raju. Mala Ravanica obuzeće svaki delić vaše duše, tako da nećete biti ni svesni kad se to zapravo dogodilo.
Celivaćete ikone, a potom i kivot sa moštima Svete velikomučenice Anastasije. Nakon toga prilazite kivotu u kom se nalazi deo moštiju Svetog mučenika kneza Lazara. Saginjete se da ih celivate, a onda osetite kako oči počinju da vas peku. Suze naviru, a ne znate otkud…
To je velika moć Male Ravanice.
Mala Ravanica je dočekala i otpratila Turke
Kad je turska vojska kročila u Srem, na južnim padinama Fruške gore već je postojao Vrdnički manastir. Crkva je bila posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, a prvi pouzdani podatak potiče iz 1589. godine kada je u ovom manastiru napisan jedan minej.
Nešto više od 100 godina nakon toga monasi su se iz Sent Andreje vratili u Srem. Tad su obnovili zapušteni manastir i tu su položili telo Svetog mučenika kneza Lazara. Crkvu su, kao uspomenu na staru Ravanicu, posvetili Vaznesenju Gospodnjem. Tada vrdnički manastir dobija ime Ravanica Sremska ili Mala Ravanica.

Foto: Oseti Srbiju
Uskoro je crkva postala premala da bi primila sve veći broj hodočasnika. Ljudi su dolazili da se poklone i mole pred moštima kneza Lazara. Tek 1811. godine, na Vidovdan, mošti su prenete u novu crkvu. Karlovački mitropolit Stefan Stratimirović stigao je na tu svečanost u paradnoj kočiji sa zapregom od šest belih konja.
Sredinom 19. veka crkvu i ikonostas oslikao je Dimitrije Avramović. Na plafonu su bili portreti srpskih vladara. Nažalost, sve te slike uništene su tokom Prvog i Drugog svetskog rata.
Bogata manastirska riznica
Premda je crkva posvećena Vaznesenju Gospodnjem, Ravanica slavi Vidovdan. Na taj dan iz svih krajeva Srbije dolaze hodočasnici kako bi se poklonili knezu.
U čast i slavu stradalog Svetog mučenika kneza Lazara u manastirskoj riznici čuvala se njegova haljina kao i pokrov za lice od crvene svile, na kome je monahinja Jefimija 1399. godine izvezla zlatnom žicom Pohvalu knezu Lazaru. U riznici su se čuvali i svileni nadbedrenik vezen zlatom i svilom iz 15. veka, srebrni putir iz 1692. godine, bakrorez iz 1764. godine sa likom sv. Đorđa, ispod koga je naslikan Vrdnik, bakrorez Zaharija Orfelina iz 1773. sa likom kneza Lazara. Tu je bio pohranjen i bogato ukrašen zlatni krst, koji je bio dar kralja Aleksandra Obrenovića, povodom 500-godišnjice Kosovskog boja.
Čudesne mošti srpskog svetitelja
Mošti kneza Lazara u više navrata su morale da se sklanjaju iz manastira. Godine 1716. utočište im je postao Futog – u begu od Turaka. Potom su 1848. godine sakrivene od Mađara u selo Klenak.
Početkom Drugog svetskog rata mošti Svetog mučenika kneza Lazara izmeštene su u manastir Bešenovo. Bog je hteo da dan pre nego što će manastir izgoreti mošti budu prenete u beogradsku Sabornu crkvu.
Na 600. godišnjicu Kosovske bitke, mošti kneza Lazara vraćene su u ćuprijsku Ravanicu. Ipak, episkop sremski je izmolio da jedan deo moštiju ostane u Vrdniku. U staklenoj posudi ugrađenoj u kivot nalazi se ključna kost kneza Lazara.
U fruškogorskoj Ravanici su položene i mošti svete velikomučenice Anastasije. I one su čudotvorne, govori se da su iscelile mnoge ljude.

Foto: Oseti Srbiju
Ko vas sve čeka u Ravanici?
„Duša vojvođanske jeseni“
U saradnji sa Turističkom organizacijom Vojvodine i agencije Veselinov Tourism Consulting – VTC grupa novinara obišla je brojne atrakcije širom Vojvodine. U okviru promo ture „Duša vojvođanske jeseni“, osetili smo Srbiju i po ko zna koji put smo se oduševili njenim bogatstvom.
Manastir Mala Ravanica je važan deo duhovne ponude severnog dela Srbije.
Mala Ravanica je ženski manastir, igumanija je mati Anastasija, čiji će vas osmeh i topao pogled ušuškati čim kročite u portu. Znaćete da ste dobrodošli, osećaćete to u dubini duše. Dolazi iz svešteničke porodice, njen pradeda je bio sveštenik i otud i prezime Popović.
Ovde je duhovnik i namesnik manastira otac Pajsije. On vodi brigu kako o crkvi, tako i o sestrama koje žive u manastiru. Kažu da je vrdnička Ravanica njegovim dolaskom 2014. godine oživela. Sada je to, pored Beočina, jedini manastir na Fruškoj gori koji se bavi uzgojem stoke.
Tu je i monahinja Serafima. Njene oči sijaju poput kandila sa Blagodatnim ognjem. Kada smo posetili manastir, njeno poslušanje je bilo staranje o kutku u kom se prodaju sveće, ikone i molitvenici. Malo šta nas je dirnulo tako kao njena srdačnost, njen skoro pa detinji osmeh i plemenitost koju širi oko sebe. A onda smo saznali da je magistar ekonomskih nauka, te da je u radnom veku radila na najodgovornijim mestima. Zamonašila se u šestoj deceniji jer u manastiru se sve lakše podnosi.
Onog trena kad napustite portu manastira Mala Ravanica i krenete nizbrdo, ka selu Vrdnik, shvatićete i sami. Nije to tek neki „običan“ manastir. Duh koji se tamo oseća neće vas napustiti još dugo. A kad osetite da vas polako napušta mir koji odande nosite – ne časite časa.
Požurite ka Vrdniku i Ravanici Sremskoj.
Čim krenete dobro poznatom uzbrdicom, sve će biti kako treba.
Nema komentara