Prvi srpski arhiepiskop Sava rođen je kao Rastko Nemanjić. Bio je treći sin srpskog župana Stefana Nemanje i njegove supruge Ane. Još za života bio je omiljen, a već se u žitijima pojavljuje u ulogama čudotvorca i učitelja. U narodnim umotvorinama Sveti Sava uči narod i kako se ore, kuje, tka, šije. U pričama se pojavljuje kao branitelj vere, dok se mnoge legende o postanku pojedinih jezera vezuju upravo za njegovo ime.
Deca u Srbiji odrastaju uz legende o svecu kojeg od malih nogu proslavljaju jer je Sveti Sava – školska slava.
Ovo su legende koje srpske hrabriše najviše vole.
Sveti Sava i đaci
Sveti Sava bio je i učitelj. Jednom njegovom đaku, jedan put, nestane zastrug meda. Da bi pronašao kradljivca Sveti Sava uzvikne glasno svojim đacima: „Ko je ukrao med pašće mu danas pčela na kapu“. Kad su đaci posle izašli na ručak, onaj što je ukrao; neprestano je pazio da mu pčela ne padne na kapu, i tako je u krađi uhvaćen.
Sveti Sava govori šta valja, a šta ne valja raditi u petak
Putovao jednog petka Sveti Sava. Idući tako, umoran, navrati u jednu kuću, da zamoli za malo vode. Domaćica će mu na to da malo pričeka. „Pečem hleb danas pa pričekaj malo, sad će lepinja biti gotova!“ I uskoro izvadi vruću lepinju i dade Svetom Savi, koji se malo okrepi.
Kad se u drugom selu od hoda umorio, uđe u neku kuću i zamoli za vodu. Domaćica je baš toga dana prala veš, te zagrabi tikvom one prljave sapunice i dade Svetom Savi. Ovaj popi ništa ne govoreći, ali je svaku onu ženu prokleo koja u petak pere veš, a blagoslovio onu koja mesi i peče hleb.
Sveti Sava i siromah
Naiđe Sveti Sava pokraj jedne sirotinjske kuće taman na Božić. Tamo kuknjava, jer se čeljad sa sitnom dečicom nije imala čime omrsiti. Sveti Sava dade onda domaćinu punu ćasu masla. Obraduje se siromah i zahvali, a žena uze maslo, prikupi korica i spremi poparu. Siromah je trošio maslo godinu dana, a nikad mu nije nestajalo. Tek kad se pohvalio jednom prijatelju, poče maslo da iščezava, a da se nije hvalio, Bog zna dokle bi mu trajalo ono maslo.
Nema komentara