GOTOVUŠA: Šarplaninska oaza vekovima odoleva svim teškoćama

Gotovuša

Između brda i dolina prošaranih rekama i potocima, šumama i livadama, proteže se šarplaninska varošica Gotovuša. U njoj živi 1300 stanovnika srpske nacionalnosti. U sastavu je opštine Štrpce, na jugu srpske Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija. Nalazi se na severoistočnim padinama Šar-planine, sa obe strane gornjeg toka reke Lepenac i Gotovuške reke. Naselje je dobilo ime po gotovim, razrađenim poljima na koja su došli preci sadašnjih stanovnika Gotovuše.

Gotovuša je danas moderna šarplaninska varošica koja predstavlja simbol opstanka Srba na svojim vekovnim ognjištima na Kosovu i Metohiji.

Gotovuša

Foto: gotovusa.net

Gotovuša u antici i srednjem veku

Prema dosadašnjim arheološkim ispitivanjima i otkrićima, ova teritorija bila je naseljena više hiljada godina unazad. Tu su ostaci utvrđenja Gradište (Zidovnica), gde postoje tragovi vodovoda i kanalizacije, kao i nedavno otkriveni mozaik koji je pripadao crkvi iz 6. veka nove ere.

U pisanim dokumentima, Gotovuša se prvi put pominje 1331. godine u jednoj od povelja srpskog cara Dušana Silnog, tada kralja. Kao i cela srednjevekovna Srbija, i Gotovuša najveći procvat doživljava upravo za vreme cara Dušana. Kroz naselje je prolazio karavanski put, koji je povezivao carske gradove Prizren i Skoplje. Tim putem je prolazio veliki broj trgovaca koji su trgovali sa Gotovušanima. Trgovci su prodavali usoljenu morsku ribu i maslinovo ulje, a kupovali vino i vinovu lozu. Srpski srednjevekovni vladari imali su posede u Gotovuši, o čemu najbolje svedoče narodne pesme i sačuvana imena predela kao što su Careve livade i Careva glava.

U Gotovuši postoje i dve crkve, iz 14. i 16. veka, crkva Presvete Bogorodice i crkva Svetog Spasa, na čijim su zidovima i najlepše i najočuvanije freske Sirinićke župe. Crkve su od izuzetnog značaja i pod zaštitom su Republičkog zavoda za kulturu Republike Srbije, kao vredno kulturno-istorijsko nasleđe. Po narodnom predanju, u Gotovuši su neko vreme bile čuvane mošti srpskog cara Uroša Nejakog.

Pod Turcima

Gotovuša nije potpala pod tursku vlast odmah posle Kosovske bitke. To se desilo tek 66 godina kasnije, kada je izvršen i popis stanovništva. U opširnom katastarskom popisu 1455. godine, Gotovuša se beleži kao oblast Vuka Brankovića. Tada je imala 79 domaćinstava koja su bila zadužena da na ime poreza izmire 6,014 akči i da plaćaju ušur na prihod od vinograda u iznosu od 30 čabara vina.

Život Srba pod turskom vlašću bio je veoma težak. Veliki broj ljudi odselio se prema centralnoj Srbiji i Austriji, u seobi pod vođstvom srpskog patrijarha Arsenija Trećeg Čarnojevića. Ipak, Gotovušani su uspeli da u viševekovnom ropstvu sačuvaju od zaborava srpsku veru i narodne običaje i da opstanu na vekovnim ognjištima.

Srpska vojska je oslobodila Gotovušu iz turskog ropstva 13. oktobra 1912. godine. Pobedu srpske vojske i oslobođenje oglasila su crkvena zvona na gotovuškim crkvama, pozivajući narod na okupljanje i propovedi. Srpskoj vojsci su priređeni svečani doček i slavlje koje je trajalo nekoliko dana. Petovekovni turski jaram je zbačen i najveći san je bio ostvaren: Kosovo se ponovo našlo u sastavu Srbije!

Razvoj obrazovanja

Iako je u Gotovuši postojalo nekoliko crkvica, sveštenici nisu vodili računa o opismenjavanju naroda. Tako se javljaju ideje o osnivanju škole. Prva škola u Gotovuši počela je sa radom 1897. godine, za šta je najzaslužniji njen prvi učitelj Rajko Urošević, po kome i škola danas nosi naziv.

Uz rad sa decom, učitelj Rajko se bavio i opštim prosvećivanjem ljudi u Gotovuši. Učio je narod gajenju i kalemljenju voća, uzgoju pčela… Bio je savetnik u seoskim i pravnim poslovima, razvijao dobre odnose među ljudima, pomagao u lečenju meštana narodnim lekovima. Bio je inicijator izgradnje prvog modernog vodovoda u Gotovuši koji je sagrađen 1912. godine. Učitelj Rajko je redovno slao izveštaje iz Gotovuše tadašnjem konzulu Kraljevine Srbije u Prištini Branislavu Nušiću.

Rajko Urošević

Rajko Urošević, Foto: YouTube Printscreen

Turizam

Na uzvišenju Čuka nalazi se simbol i zaštitni znak Gotovuše – krst visok 6 metara. Po narodnom verovanju, u davna vremena u selu su se rađala zdrava deca koja su se kasnije razboljevala. Meštani su tražili savet lokalnog sveštenika i on je savetovao da upregnu dva vola blizanca koji će vući plug, da na mestu gde budu zaorali tu i završe krug, da izoru brazdu oko celog sela i da u centru kruga naprave krst.

Gotovuša

Foto: gotovusa.net

Meštani su tako uradili i napravili krst od kamena koji su dovlačili iz reke. Tako je krst sačuvao Gotovušu i njenu decu.

Krst danas predstavlja simbol i zaštitni znak Gotovuše koji posećuje veliki broj ljudi iz svih krajeva Srbije i sveta. Začetnik i najzaslužniji čovek za razvoj turizma na Šar-planini bio je Stojko Dobrosavljević iz Gotovuše i po njemu prvi turistički objekat na Šar-planini nosi ime „Stojkova kuća„.

Priroda

Okolina Gotovuše obiluje izuzetnim prirodnim lepotama. Odmah iznad mesta su obronci i vrhovi Šar-planine. Na jugoistočnoj strani su: vrh Ljuboten, visok 2498 metara, Crni vrh, Gavranik, Glave, Kokošinje, Željkina voda, kao i izletište „Bela voda“.

Kultura

Gotovuša nimalo ne zaostaje za većim sredinama u pogledu kulture. Odmah posle Drugog svetskog rata sagrađen je Dom kulture u kojem se organizuju razne kulturno-umetničke manifestacije. Čuvari narodne tradicije u Gotovuši je KUD „Mladost“ – sa pevačkom grupom. Oni pronose slavu Gotovuše i Srbije širom sveta i na raznim takmičenjima osvojili su niz nagrada. U Gotovuši se održava i mnogo folklornih manifestacija i narodnih običaja koji se čuvaju od zaborava. Među njima su i maskenbal „Vučari“ (na praznik Bele poklade), zatim Procka, Mavanje kumbara, Lazarice i Veligdan.

Možda vam se svidi

Nema komentara