Tatoj – letnji zamak grčke kraljevske porodice – propada. Pre dve godine krov se obrušio i uništio desetak skupocenih automobila i kočija. Rodno mesto grčkih kraljeva istovremeno je i palata u kojoj je svet prvi put ugledala i jedna Olga. I to kneginja Olga. Naša, grčka i danska princeza, ćerka grčkog i danskog princa Nikolasa, unuka kralja Đorđa (Georgiosa) Prvog. Njenim venama tekla je krv kraljevske grčke i danske dinastije, ali i ruske carske. Njena majka bila je vojvotkinja Elena Vladimirovna, unuka ruskog cara Aleksandra Drugog.
Helena, Elena ili Jelena, podarila je Nikiju, kako su zvali grčkog princa, tri kćeri. Olga je bila prvorođena, a za njom su na svet došle i princeze Elizabeta i Marina.
Devojčice je odgajala Kejt Foks, engleska dadilja, koju su svi zvali „Narni“. Elizabeta je bila slikarka i nadarena jahačica, a porodica ju je zvala „Vuli“ („Vunena“, zbog guste smeđe kose koja ju je krasila). Udala se za grofa Karla Teodora, sa kojim je imala dvoje dece. Najmlađa sestra – Marina – udajom je postala vojvotkinja od Kenta. Bio je to poslednji put da se strana princeza udala u britansku kraljevsku porodicu. Vojvoda Džordž i ona imali su troje dece.

Princeze Olga, Elizabeta i Marina; foto: Wikipedia
Kneginja Olga – od ugovorenog braka do ljubavne bajke
Kada su Grci zbacili monarhiju, cela Olgina porodica oterana je u egzil. Imala je 11 godina kada je njen otac otišao u Pariz, a ona je živela po celoj Evropi. Selila se od jedne do druge rođačke plemićke porodice. Odrastala je bez kraljevskog bogatstva u kojem je rođena. Po odluci porodice, bila je obećana danskom princu Frederiku.
Ali sudbina nije odobrila plan koji su za nju skrojili…
Olga je imala 19 godina kada je bila na Humanitarnom balu kod prijateljice Zije Verner u Londonu. Bio je to jul 1922. godine. Baš na tom balu ugledala je njega – vitkog i primamljivog, princa iz bajke. Oksfordski diplomac, srpski knez Pavle, zagledao se u prelepu Olgu jednakom silinom.
Iako su oboje poticali iz plemićkih porodica, njihov prvi sastanak bio je fascinirajuće običan i moderan – Pavle ju je odveo u bioskop. Već u avgustu 1923. godine zaprosio je princezu koja je nekoliko meseci kasnije postala srpska kneginja. Bilo je to jedno od najlepših venčanja koje Srbija pamti. Kum mladom paru bio je vojvoda od Jorka – engleski kralj Džordž Šesti.

Venčanje kneza Pavla i kneginje Olge; foto: Wikipedia
Presrećna i zaljubljena Olga bila je radosna zbog činjenice da se pridružila svojoj rođaki, srpskoj kraljici Mariji. Pre dolaska u Srbiju poslala je pismo za Beograd u kom je pisalo: “Draga moja Minjon, razumem tvoje uzbuđenje jer smo nas dve sada u istoj priči…”
I danas se divimo fotografijama na kojima se vide Minjon i Olga, ali i knez Pavle, kako se šetaju, druže i uživaju… Marija je bila prva žena koja je automobilom prevezla trasu od Bleda do Pariza, a kneginja Olga prva je ugradila radio u kola. Jahala je, skijala, igrala tenis, uživala u umetnosti i obožavala da imitira Čaplina.
Iz raja u pakao – drugi egzil kneginje Olge
Posle 18 godina braka i uživanja u Srbiji, Olgu je dočekala repriza nemilog događaja iz detinjstva. Najpre je ubijen kralj Aleksandar Karađorđević i to je nateralo njenog supruga da počne da se bavi politikom. Postao je knez-namesnik, preuzevši vlast. Taj upliv u politiku koja nije zanimala oksfordskog đaka skupo je koštao njegovu porodicu. Jugoslavija je počela da tinja i, posle dugih pregovora, došlo je do sporazuma Cvetković-Maček.
Na sve to, Evropa je gorela. Hitler je jačao i regent Pavle posetio je nemačkog vođu u Berlinu 1. juna 1939. godine.
Firer je priredio vojnu paradu, kako bi ostavio utisak na Pavla. Na fotografijama se vidi da se Olga smeje u Hitlerovom društvu. Međutim, postoje zapisi da je bila izuzetno zabrinuta. Nekoliko puta je izrazila nezadovoljstvo, strah, pa i gađenje prema nemačkom nacističkom vođi.
Adolf Hitler speaking with Princess Olga of Yugoslavia, 1939. pic.twitter.com/0mZPsOcX2k
— History In Pictures (@HistoryInPix) May 2, 2017
Srbija je imala kneginju Olgu i kneza Pavla Karađorđevića !
Svaka čast redakciji na odabiru.Ima se o čemu pisati.