SEČA KNEZOVA: Ko je stradao, a ko je preživeo stravični turski pokušaj gušenja srpske bune

Seča knezova - janičari

Pre 215 godina Osmanlije su rešile da daju sve od sebe da spreče pobunu srpskog naroda. Dahije su odlučile da pogube srpske narodne poglavare. Međutim, nisu računali na čuveni srpski inat. Seča knezova je te 1804. godine samo ubrzala podizanje Prvog srpskog ustanka.

Seča knezova je pogubljenje srpskih narodnih glavara 1804. godine koje su sprovele dahije. Cilj dahija je bio da pogubljenjem knezova spreče pobunu, ali je ona samo ubrzala izbijanje Prvog srpskog ustanka.

Ko su bile dahije?

Dahije su bile vođe janičarskih jedinica u Beogradskom pašaluku. kojim su upravljali nezavisno od centralnih vlasti od 1801. do 1804. godine. Sultan Selim III im je zabranio pristup Beogradskom pašaluku, ali su se janičari i te kako opirali. Zato su se osmanlijske vlasti oslanjale na pomoć Srba, kako bi zajedno oslabili vojnu moć janičara. Tako je beogradski paša Hadži-Mustafa dobio nadimak „srpska majka“.

Međutim, Pazvan-oglu je pokušavao da vrati janičare u Beograd. Srbima je zbog toga bilo dozvoljeno da se naoružaju. A onda je 1798. godine Napoleon krenuo na Egipat, pa su Turci povukli redovnu vojsku sa Balkana. Istovremeno, konzervativci u Porti pritiskali su sultana da prestane da naoružava hrišćane protiv muslimana. Tako su se te godine janičari sultanovom uredbom vratili u Beogradski pašaluk.

Posebno su se istakla četvorica – vođe janičare, čuvene dahije – Aganlija, Kučuk-Alija, Mula Jusuf i Mehmed-Aga Fočić. Ubili su beogradskog vezira Hadži-Mustafa pašu i podelile pašaluk između sebe. Vladali su terorom, uvodeći kmetstvo i dodatne namete. Upravljali su pašalukom kako im se htelo, ne obazirući se na reformatorsku politiku sultana Selima III.

Ali Srbi su počeli da se bune… To je 1804. godine dovelo do njihove surove odluke da pobiju sve narodne poglavare. Nadali su se da će to ugušiti pobunu koja se budila, ali su se prevarili.

Seča knezova

Teror janičarskih dahija doveo je do srpskog ujedinjenja. U našem narodu, opšte je poznato, uvek proradi inat kad nas neko satera uza zid. Tako su se udružili seljaci, starešine, trgovci… i rešili da podignu ustanak. Pridružili su se i Turci iz Zemuna, prijatelji Mustafa-paše… Najviše se istakao blagajnik „srpske majke“, Hasan-beg, koji je za jedno sa mnogim spahijama bio veoma ugrožen.

Ubistvo Mustafa-paše
Ubistvo Mustafa-paše; foto: Wikipedia

Tako se početkom 1803. godine sastalo dvanaest knezova valjevske nahije. Posebno su se istakli Ilija Birčanin i Aleksa Nenadović. Odlučeno je da se za osam meseci od tog dana podigne ustanak. Sličnu odluku donele su i starešine iz Šumadije. Krajem iste godine Aleksa Nenadović je uputio pismo austrijskom komandantu u Zemunu majoru Mitezeru, u kojem je konstatovano da su Srbi posvađali dahije i da će najverovatnije doći do oružanog sukoba između njih.

Nenadovićevo pismo stiglo je u ruke dahija, te su tako shvatili kakva je zapravo situacija u pašaluku. Plašili su se da će Austrija intervenisati, pa su osmislili da pogube srpske starešine. Seča knezova dogodila se 4. februara 1804. godine. Pobijena je većina istaknutih srpskih trgovaca, knezova, sveštenika – posebno onih koji su se isticali u borbi protiv janičara.

Jedan od najpoznatijih srpskih guslara Filip Višnjić u pesmi „Početak bune protiv dahija“ beleži:

"Poći ćemo iz našega grada

Kroz našije sedamn'est nahija,

Isjeć' ćemo sve Srpske knezove,

Sve knezove, Srpske poglavice,;

I kmetove, što su za potrebe,

I popove Srpske učitelje,

Samo ludu đecu ostaviti,

Ludu đecu od sedam godina,

Pak će ona prava biti raja,

I dobro će Turke poslužiti."

Koga su sve Turci ubili, a ko je preživeo?

Turci su ubili knezove Iliju Birčanina iz Suvodanja, Aleksu Nenadovića iz Brankovine, Stevana Andreića Palaliju iz Begaljice, kneza Stojana (Stefana) Mihajlovića, kneza Teofana iz Orašja, resavskog kneza Petra, kneza Marka Čarapića iz Belog Potoka… Ubijeni su i hajduk Janko Gagić, Buljubaša Mate… Nisu bila pošteđena ni sveštena lica. Stradali su iguman Hadži-Đera iz manastira Moravci, arhimandrit Hadži-Ruvim iz manastira Bogovađa…

Na svu sreću, neki su se na vreme sklonili od potere. Tako su Seču knezova preživeli brojni knezovi, hajduci, sveštenici… Svi oni, na čelu sa trgovcem Đorđem Petrovićem Karađorđem iz Topole bili su ključni junaci Prvog srpskog ustanka.

Spomenik u Valjevu, Seča knezova
Foto: Wikipedia/Mickey Mystique

Seča knezova nije ugušila pobunu

Iako su pobili brojne viđenije Srbe, dahije nisu uspele da smire pobunjeni narod. Na Saboru u Orašcu 14. februara 1804. doneta je odluka da se podigne buna na dahije. Za vođu je izabran Đorđe Petrović – Karađorđe.

Dahije su rešile da pobegnu na ostrvo Ada Kale kod Kladova. Međutim, lokalni turski komandanti su ih uhvatili, a Bećir-paša je naredio da se dahije predaju Srbima. Milenko Stojković im je odsekao glave i odneo ih u Beograd.

Možda vam se svidi

Nema komentara