Pre 184 godine, 15. februara 1835, na velikoj skupštini u Kragujevcu donet je – izdat i zakletvom potvrđen – Sretenjski ustav. Prvi ustav moderne srpske države. Bio je treći u srpskoj istoriji, ali prvi moderni ustav Srbije. U to doba bio je prvi na Balkanu, ali i među prvima u Evropi i svetu.
Ovim ustavom, čiji je „životni vek“ bio 43 dana, Srbija je proglašena za nezavisnu kneževinu. Njime su udareni temelji njene državnosti, na kojima i danas počiva. Sadržao je mnoge slobodarske ideje koje ipak nisu bile po volji knezu Milošu Obrenoviću, piše Politika. Kako su protiv Sretenjskog ustava bile i Turska i Austrija, a nije uživao ni podršku Rusije, Miloš ga je bez oklevanja ukinuo već 30. (17.) marta iste godine.
Sretenjski ustav Dimitrija Davidovića
Autor Sretenjskog ustava, učeni Dimitrije Davidović, bio je knežev sekretar. Napravio je Ustav po uzoru na belgijski, a posebno francuski najviši pravni akt.

Davidović je bio jedan od najznačajnijih ljudi u tom periodu srpske istorije. Izdavač i urednik prvih Novina srbskih u Beču 1813. godine, a potom i u Srbiji 1834. i 1835. godine.
Kao član delegacije za pregovore sa Turcima i uticajni državnik radio je na pisanju Konštatacije, kako su zvali Ustav u to doba. Pisanje Ustava je bilo kompleksno, piše Kurir. Trebalo je udovoljiti i knjazu i narodu, vidjenijim trgovcima, ali i Porti, i velikim silama, Rusiji i Austrougarskoj.
– Motri kumašine dobro šta pišeš, da se negde ne spotaknemo. Ti bar dobro znaš s kim imamo posla. Nikada mi Srbi nećemo svima udovoljiti i vazda će nas vetrovi na ovoj vetromešini šibati. Nego vidi kada nas šibaju da i kakav zaklon u tom tvom pisaniju nađemo – rekao je knjaz Miloš Davidoviću, kaže legenda.
Velika narodna skupština
Velika narodna skupština održana je na crkveni praznik Sretenja gospodnjeg. Na taj dan proslavlja se uvođenje Isusa Hrista u Jerusalimski hram, 40 dana po njegovom rođenju. Sretenje je i spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. podignut Prvi srpski ustanak. Oba ova značajna datuma, po Zakonu iz 2001, proslavljaju se kao Sretenje – Dan državnosti Srbije.
Još od turskog Drugog Hatišerifa iz 1830, kojim je sultan Mehmed Drugi, pod pritiskom Rusije, potvrdio Miloša Obrenovića za srpskog kneza sa naslednim pravima, pojavila se neophodnost stvaranja „brane“ (ustava) vladarevom apsolutizmu. Od 1817, kada su ga narodni prvaci prvi put izabrali za srpskog kneza, pa do 1835. i Sretenjske skupštine, protiv Miloša je dizano šest buna. Poslednja, Knez Miletina buna uz januara 1835, bila je neposredan povod za održavanje velike skupštine mesec dana kasnije na kojoj je donet Sretenjski ustav.

Šta je pisalo u Sretenjskom ustavu?
Već u prvom članu proglašava se da je Srbija „nezavisna kneževina po priznanju Sultana Mahmuda Drugog i imperatora Nikolaja Prvog“. Članom 5. izvršena je podela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, što se i danas smatra standardom demokratije i ustavnosti. Vlast čine knez, državni sovjet i narodna skupština. Ustavom je određeno da knez i državni sovjet dele izvršnu vlast. Proklamovana su prava i slobode građana, kao što su: neprikosnovenost ličnosti, nezavisnost sudstva i pravo na zakonito suđenje, sloboda kretanja i nastanjivanja, nepovredivost stana, pravo na izbor zanimanja, ravnopravnost građana, bez obzira na veru i nacionalnost.
Nema komentara